Ciljevi arheološkog projekta Bošana

Jedan od bitnih ciljeva ovog projekta je zaštititi kulturnu baštinu i pripadajući prirodni okoliš od devastacije aktivnom zaštitom. Svjedoci smo procesa prekomjernog izgrađivanja hrvatske obale, procesa neprimjerene izgradnje apartmanskih zgrada, turističkih naselja koja u pravilu ne pridonose svojom ljepotom i skladom mediteranskom krajobrazu, a koja nepovratno uništavaju prirodu i resurse lokalne zajednice. Prostor uz more između gradova Biograda i Sv. Filip i Jakova je plodna zemlja koja je kultivirana i obrađivana od antike do današnjih dana. Tu se nalaze maslinici, pašnjaci, manja polja i vrtovi lokalnog stanovništva koji vrijedno obrađuju ove površine. Iako prihodi od ovih nevelikih parcela možda nisu visoki, njihovo redovno obrađivanje je izraz velikog truda i ljubavi prema prirodi i  starom načinu života kojeg njeguju ljudi ovog kraja. Kao jedan od najbitnijih resursa za ljude ovog kraja, koji se prenosio generacije na generaciju ovaj se krajolik očuvao od davnina. Danas je ovaj primorski pojas deklarirano poljoprivredno zemljište koje nažalost polako ali sigurno gubi bitku s nadirućim vikendicama i apartmanima koji se šire iz pravaca oba grada, s tendencijom da se spoje u budućnosti. Taj devastirajući proces koji uništava ljepotu ovog dijela jadranske obale treba hitno zakonski obustaviti te osigurati da se ovaj pojas plodne obale sačuva kao prirodni resurs koji će oplemeniti život oba grada.

U tom devastacijskom agresivnom procesu arheološki lokaliteti ne prolaze ništa bolje od prirodnog krajolika, te često bivaju uništavani prije nego što ih struka ima priliku kvalitetno istražiti. Arheološki i kulturni lokaliteti koji se nađu u područjima intenzivnog korištenja prostora trpe osim utjecaja protoka vremena i značajan devastirajući utjecaj okoline. Nekada su ti procesi trajali stoljećima i bili slabijeg intenziteta ostavili neke dijelove očuvanim i više stoljeća . Nasuprot tome, danas se svi procesi odvijaju puno brže i puno agresivnije nego što bi to očekivali te ostavljaju dublje posljedice nego možda i stoljeća iza nas. Iako se ulaže određeni napor, procesi koji rastaču kulturnu baštinu puno su brži od reagiranja kulturnih institucija koje bi ih mogle zaštititi. Cilj arheološkog projekta Bassana je da ponudi odgovor kako zaštititi kulturnu baštinu i prirodu, te da ponudi lokalnoj zajednici jedan novi pogled na taj problem  i  da rješenja kako da ih iskoristi za vlastiti prosperitet.   Aktivnosti koje će promovirati ovaj projekt jesu, arheološko istraživanje lokaliteta, edukacija, ekološko djelovanje, suradnja sa Zavičajnim muzejom grada Biograda, uključenje lokalnih udruga i pojedinaca  koji bi kroz zajednički program svojim djelovanjem pridonositi kulturnom probitku zajednice, i promociji grada Biograda kao kulturno-edukativne destinacije.

Na arheološkom lokalitetu Bošana, prema do sada poznatim podacima, najintenzivniji život u kojemu je taj prostor bio i naseljen traje tijekom Rimskog carstva u vremenu od 1. do 4. stoljeća. Na taj se period nastavlja  Bizantsko carstvo gdje se težište života seli na obližnji poluotok Biograda, a  kasnije u razvijenom srednjem vijeku u drugoj polovici 11. i tijekom 12. stoljeća poluotok doživljava svoj najveći procvat za doba hrvatskog kraljevstva.

Znanstveni zadaci koji se trebaju ustanoviti u budućem istraživanju lokaliteta Bošana:

- evidentirati postojanje kulturnog sloja prije izgradnje rimske vile rustike;

- locirati vilu rustiku i sve gospodarske zgrade na rimskom poljoprivrednom dobru;

- locirati trasu odvojka akvadukta Jadera - Biba koji jedovodio vodu u Bošanu;

- pronaći ostatke hrama boga Libera;

- nastaviti istraživanje u podmorju ispred vile, otkopati rimski bunar i istražiti sve lučke instalacije koje su pod vodom;

- istražiti i uočiti prijelaz ili faze gradnje vile rustike koje bi mogle govoriti o nastavku života i u kasnoj antici i ranom Srednjem vijeku;

- istražiti kulturni sloj ranog Srednjeg vijeka;

- istražiti nastanak i život crkve Sv. Andrije;

- locirati grobove iz svih faza

Tijekom željeznog doba, u prapovijesti prostor Bošane se nalazi na teritoriju plemena Liburna, čije su zajednice prisutne duž cijele obala Pašmanskog kanala i plodnim poljima zaleđa. U bližoj okolini  Bošane,  na otoku Pašmanu postoje ostaci  utvrđenih liburnskih naselja i luka, a u zaleđu obale na  visovima prvog reda brda i prvim plodnim poljima nalaze se također naseobine i utvrde ovog plemena. Na  lokalitetu Bošanu po dosadašnjim spoznajama nemamo indicija naseljenosti  iz tog perioda iako su uvjeti za život na tom dijelu obale vrlo povoljni. Istraživanja koja bi se provela utvrdila bi status ovog odsječka obale u periodu željeznog doba.

Osnivanje vile rustike i izgradnja luke u Bošani pripadaju dobu Rimskog carstva. Temeljem datacije arheološkog materijala prikupljenog u dosadašnjim istraživanjima, život se tu odvijao od 1. do 4. stoljeća. Primorski pojas je vrlo rano potpao pod rimsku kontrolu i bio podložan naseljavanju rimskih građana ili veterana, koji su na plodnim površinama organizirali poljoprivredna dobra. Izgradnjom rimskog vodovoda od izvora Biba u Vrani do Jadere (Zadra), koji prolazi 300 metara sjevernije od luke Bošana, tekuća voda je postala dostupna  što je bio poticaj da se izgradi opskrbna luka za potrebe plovnog puta kroz Pašmanski kanal. Možemo čak pretpostaviti da se vila rustika sekundarno razvila zahvaljujući plodnim poljima. Rimska luka Bošana je u periodu od 1. do 4. stoljeća bila dio sustava plovidbe kroz Pašmanski kanal koji se sastojao od više pristaništa, luka i  signalnih stanica koje su morale vizualno komunicirati da bi osigurali sigurnu plovidbu.

Potreba za sigurnom plovidbom, svježom vodom i plodnim poljem sigurno je osiguravala važnost ovome mjestu i u postrimskom periodu. Postoje indicije o nastavku života na ovome dijelu pašmanskog kanala, ponajviše ulaskom užeg obalnog pojasa i otoka u sklop Bizantskog carstva. Osim prirodnih predispozicija za održavanje života, Bošana je nastavila biti dio plovnog puta kroz Pašmanski kanal kojega je svojim utvrdama i strateškim mjestima sada organiziralo Bizantsko carstvo. Centar na koji se oslanja bizantska vlast je Zadar, u čijem se sklopu nalazi i  prostor Bošane koja je bila izvor prihoda nekoj od velikaških obitelji iz toga grada. Spominjanje poluotoka na kojem se danas nalazi Biograd kao mjesto bizanskog kastruma ili signalne stanice s lukom Bošanom vrlo je vjerojatna jer je ovaj poluotok zbog svoje strateške pozicije u kanalu zarana bio prepoznat. Potvrda tog perioda u Bošani bio bi sakralni objekt, crkva Sv. Andrije, izgrađen na dijelu gdje se nalazio pretpostavljeni kompleks zgrada vile rustike.

Pretpostavka je da crkveni namještaj datiran u 5. stoljeće, koji je otkriven prilikom istraživanja biogradske katedrale iz 11. stoljeće, potječe baš iz crkve Sv. Andrije. Time bi se ova crkva u Bošani  svrstala u ranokršćanske crkve za sada nepoznatog zaštitnika. Posvećenje Sv. Andriji, zaštitniku mornara, ribara i Bizanta, možda se dogodilo već sredinom 6. stoljeća, što se poklapa s Justinijanovom rekonkvistom i obnovom utjecaja Bizanta na Jadranu. Nakon toga perioda manjkavost izvora ostavlja skoro dva stoljeća praznine u  saznanjima o događanjima  na ovom dijelu obale Jadrana.

U 11. stoljeću, prilikom osnivanja benediktinske opatije Sv. Ivana Evanđeliste,  iz  darovnice kralja Petra Krešimira IV znamo da je opatiji darovano  zemljište uz more znano kao Bošana, na kojoj se nalazi  crkva iz prijašnjih vremena. Iako  znamo da se tu radi o jedinoj crkvi na Bošani,  Sv. Andriji,  nije nam jasna  daljnja sudbina ove crkve. Ako se pretpostavi da su fratri odnijeli crkveni namještaj iz Sv. Andrije i ugradili ga u nova crkvena zdanja u Biogradu, a što je bila uobičajena praksa Srednjeg vijeka, govori da je crkva na Bošani  bila napuštena ili da nije bila u funkciji.

Ipak u prilog  tezi da je ova crkva nastavila svoj život  je činjenica da se za nju znalo barem još 300-tinjak godina što podrazumijeva da je bila  obnavljana u tako dugom periodu. Položaj Bošane pa i crkva Sv. Andrije bila je bitna za benediktince iz Biograda, ponajprije zbog veze s  njihovim posjedima na Rogovu, a nakon preseljenja na Pašman zbog veze samostana Kuzme i Damjana na Ćokovca sa kopnom i posjedima na kopnu.

Crkvu Sv. Andrije tek treba locirati na terenu te istražiti sve njene karakteristike.

Finalni zadatak arheološkog projekta Bošana je da se nakon provedenog znanstvenog istraživanja na istraženom području lokaliteta osmisli i izradi Arheološki park Bassana. Ova kulturno-edukacijska forma ima za cilj prezentirati arheološke nalaze „in situ“ onako kako su nađeni i kakvu su funkciju imali. Pronađena  arhitektura trebat će se kvalitetno konzervirati i po mogućnosti neke dijelove možda i rekonstruirati. Zadatak za arhitekte, muzealce i za arheologe biti će kako na lokalitetu osmisliti prezentaciju nalaza koji su otkriveni tijekom iskopavanja te oblikovati prostor za kulturne aktivnosti koje se trebaju odvijati u parku. Ovo je ujedno i  najteži zadatak, jer je potrebno na  suvremen način osmisliti i  prezentirati  arheološki lokalitet, te dodati mogućnosti prostoru da  bude mjesto za odvijanje raznih kulturnih aktivnosti, gdje će se održavati radionice, tečajevi i druge  kulturni sadržaji koji neće biti isključivo vezani za arheologiju.

Zadatak o kojemu se već sada može početi promišljati je kako kvalitetno i praktično prezentirati potopljenu rimsku luku i učiniti je vidljivom i dostupnom posjetiteljima. Drugi zadatak koji je vezan uz prezentaciju nalaza na kopnu je nešto što tek mora čekati istraživanje, a predstavljao bi  prezentaciju ostataka rimske vile te starokršćanske crkve, za koje još ne možemo pretpostaviti dimenzije, očuvanost ni položaj u prostoru.

U svrhu očuvanja prirodnog okoliša treba izraditi botanički vrt s mediteranskim biljem koji će na jedinstvenom prostoru prezentirati bogatu floru Mediterana. Ljekovitost mediteranskog bilja nadaleko je poznata, zbog tih svojstava aktivno se koristilo u liječenju  i pripravi lijekova od prapovijesti do danas.  Stoga je nužno taj dio prirode očuvati od  zaborava, vratiti mu ono mjesto kojemu pripada,  te kvalitetno prezentirati.  Botanički vrt  koji bi se osmislio na dijelovima parcela uz arheološki park ili u neposrednoj blizini na području Bošane  povećao bi  dodatno interes za posjet ovom dijelu obale. Djelovanje oba parka zajedno bilo bi snažnije,  te bi mogli  postali  pokretači nekih aktivnosti u bližoj regiji, gdje bi pružali edukativnu potporu i sudjelovali u razvojnim projektima svaki u svojoj domeni.

Arheološki i botanički park Bassana zajedno će zaštititi prošlost i sadašnjost mediteranskog okoliša, a u budućnosti će bitno oplemeniti ovaj dio obale između gradova Biograda i Sv. Filipa i Jakova te dati novi sadržaj kulturnoj i turističkoj ponudi ovog dijela  Dalmacije.